Principi rada advokatske kancelarije

Pravo i pravne usluge nisu samo posao, niti se oni mogu podvoditi u nekakve kalupe i standarde. Biti kreativan i istrajan uopšte, podrazumjeva iznalaženje bolje ideje, radi dolaska do optimalno najidealnijeg pravnog rješenja.

Kvalifikovani smo da probleme prepoznamo u njihovoj ranoj fazi, uradimo detaljnu analizu potrebnih pravnih aktivnosti, a onda i  – rješimo problem.

Naša Advokatska kancelarija ne zna za standardnog klijenta. Svaki naš klijent znači poseban pristup i omogućena mu je visokokvalifikovana pravna podrška. S druge strane, zauzvrat oćekujemo Vašu iskrenu saradnju. U cilju dostizanja maksimalnog ućinka, Vaše povjerenje, uvid u proces i relevantni podatci, kljuć su uspjeha.

Uža specijalnost Advokatske kancelarije je zastupanje domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica pred sudovima i organima uprave Bosne i Hercegovinine u građanskim predmetima, privrednim sporovima, te odbrana u krivičnim postupcima te drugim oblastima profesionalnog angažmana advokatske kancelarije.

Načela rada advokatske kancelarije: Strogo poštovanje principa profesionalne tajnosti te kodeksa advokatske etike. Striktno izbegavanje poslova u kojima postoji konflikt interesa. Profesionalno izvršavanje naloga klijenata uz maksimalno očuvanje interesa klijenata u svakom konkretnom slučaju. Advokatska kancelarija iznalazi optimalna rješenja u internacionalnim pravnim slučajevima – u primjena kolizionih pravnih normi.

Pravo je umjetnost razlikovanja detalja.

Historijat advokature u Bosni i Hercegovini"Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od 125 godina -  prvi pisani Zakon o advokaturi  donijela je Austro-ugarska 1883 godine / Advokaten ordnung /. Ovaj datum danas se slavi kao početak samostalne i neovisne advokature u Bosni I Hercegovini. „Advokatskim  redom“ kako se nazivao zakon,  utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom.

-Drugi Zakon o advokaturi  je donesen 1909 godine i njime su osnovane advokatske komore u Sarajevu, Ljubljani, Splitu i Dubrovniku. Ovim Zakonom je advokatura institucionalizovana – dobila je Advokatsku komoru, svoje organe, a vodio se i Imenik advokata.

-1929 godine donešen je novi Zakon o advokatima kojim se izjednačuje položaj advokata u Kraljevini Jugoslaviji. Iste godine Ministar pravde donosi Uredbu kojom se osnivaju Advokatske komore u : Beogradu, Podgorici, Skoplju i Zagrebu, a komore u Sarajevu, Novom Sadu, Ljubljani i Splitu su nastavile sa radom. Svaka osoba koja ispunjava zakonske uslove imala je pravo biti upisana u Imenik advokata.

U periodu komunističkog režima krajem 1946 godine donesen je novi Zakon o advokaturi, kojim su  Advokatske komore stavljene pod nadzor Ministarstva pravde.

-1957 godine donosi se novi Zakon o advokaturi i advokatura je postavljena kao javna služba sa pravom da, pored zastupanja građana, zastupa radne organizacije i ustanove. Zakon o advokaturi Bosne i Hercegovine je donesen 1971 godine, a 1974 godine se pokreće časopis „Advokatura"