|
Pitanje: Šta se određuje u
ostavinskom postupku u Bosni i Hercegovini ?
Advokat: Ostavinska rasprava u BiH se vodi pred sudom ili pred notarom
kao povjerenikom suda. U ostavinskom postupku u BiH treba utvrditi
sastav ostavinske mase, nasljednike iza umrlog i prava koja pripadaju
pojedinim nasljednicima. Ako nema spornih elemenata ostavinski postupak
traje kratko ali ako između nasljednika dođe do spora oko ostavine, tada
se ostavinski postupak prekida, a nasljednici se upućuju u parnicu, što
može značajno produžiti okončanje čitavog ostavinskog postupka.
Nasljeđivanje u pojedinim slučajevima može biti vrlo složen postupak, pa
ostavinski postupak može trajati godinama, posebno ako se radi o
osporavanju testamenta od zakonskih nasljednika, kod sporova s nužnim
nasljednicima, sporovi oko dokazivanja vanbračne zajednice itd.
Kako da napravim testament u BiH ?
Advokat: Testament se može napraviti svakoj osobi
koja je navršila 15 godina i sposobna za rasuđivanje, a predstavlja
dokument kojim se određuje ko ima pravo raspolaganja imovinom u slučaju
smrti. Međutim, i tada postoje određena zakonska ograničenja. Naime,
prema zakonu određeni krug osoba ima pravo na nužni dio bez obzira na
oporuku koju je ostavitelj napisao. Kako bi ostvarili nužni dio
nasljednici moraju dati prigovor u kojem navode da ne priznaju
testament, nakon čega ih vanparnični sud ili notar upućuje na pokretanje
parničnog postupka radi dokazivanja. Punovažan je onaj testament koji je
sačinjen u formi utvrđenoj u zakonu i pod uvjetima predviđenim zakonom
Testament možete napisati svojom rukom i potpisati ga svojeručno,
poželjno je da na svojeručnom testamentu bude i datum pisanja.
Pitanje: Šta je nasljedno
pravo ?
Advokat: Nasljedno pravo uređuje pravna pravila i odnose
koji nastaju nakon smrti ostavitelja. Nasljedno pravo se stječe u
trenutku ostaviteljeve smrti, na temelju zakona ili na temelju oporuke.
Toga se prava svaka osoba može i odreći. Nasljeđivanjem se prenose sva
prava i obveze s ostavitelja na njegove nasljednike. Ako ostavitelj nije
ostavio oporuku, na temelju zakona naslijedit će ga njegovi zakonski
nasljednici po nasljednim redovima, pri čemu vrijedi pravilo da
nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe
daljnjeg nasljednog reda.
Pitanje: Kako se utvrđuje
ostavina (ostavinska masa) iza umrlog ?
Advokat: Često se događa da nakon nečije smrti nasljednici moraju
istraživati koja sve imovina ulazi u ostavinsku masu (ostavinu). Predmet
nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju fizičkom licu. Kada je
riječ o nekretninama u ostavinsku masu ulaze sve nekretnine ostavitelja
bez obzira da li su uknjižene u zemljišnim knjigama i bez obzira na to
gdje se nalazile. U slučaju uredno upisne nekretnine kao dokaz
vlasništva dovoljan je izvadak iz zemljišne knjige, a ako nekretnina
nije uknjižena u zemljišnim knjigama, vlasništvo se mora dokazivati
vjerodostojnim dokumentima koje posjedujete. Kada se u ostavinskim
postupcima ishoduje pravosnažno rješenje o nasljeđivanju potrebno je
provesti rješenje o nasljeđivanju pred nadležnim organima.
Pitanje: Tko su nužni
nasljednici u Bosni i Hercegovini ?
Advokat: Nužni nasljednici su: djeca
ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja te njegov bračni
partner. Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog
usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova braća i sestre
nužni su nasljednici samo ako su trajno
nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Ostaviteljevi
potomci, njegovi posvojenici i njihovi potomci te njegov bračni ili
izvanbračni partner imaju pravo na nužni dio koji iznosi polovicu onoga
dijela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
Nužni dio ostalih nužnih nasljednika iznosi trećinu njihovog zakonskog
dijela.
Relevantni zakonski okvir koji reguliše nasljedstvo u Bosni i Hercegovini:
Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj
80/14)
Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske - ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 1/2009,
55/2009 - ispravka i 91/2016, 28/2019 - odluka Ustavnog Suda i 82/2019)
Zakon o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine - ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH",
br. 36/2017)
Zakon o naslijeđivanju Bosne i Hercegovine
Zakonski okvir ostavinskog postupka u Bosni i Hercegovini:
Ravnopravnost u nasljeđivanju u Bosni i Hercegovini:
Član 3.
(1) Sva fizička lica su pod istim uvjetima ravnopravna u nasljeđivanju.
(2) Stranci su u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Bosne i Hercegovine.
OSTAVINSKA RASPRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI
Poziv na ročište za ostavinsku raspravu
Član 234.
(1) Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročište.
(2) U pozivu na ročište sud će zainteresirane osobe obavijestiti o
pokretanju postupka, o
tome je li mu koji testament već predat, te će ih pozvati da odmah dostave
sudu pisani
testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeđivanju
ili o drugom
pravnom poslu za slučaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznače
svjedoke usmenog
testamenta.
(3) Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja
prvostepenog
rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od
sunasljednika ili
izjavu
o odricanju od naslijeđa usmeno na ročištu ili u formi notarski obrađene
isprave, a ako na
ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti
nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeđivanju, o
pokretanju ostavinskog
postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi mogle po
zakonu polagati
pravo na naslijeđe.
(5) Ako je ostavitej postavio izvršitelja testamenta, sud će i njega
obavijestiti o
pokretanju postupka.
Pozivanje oglasom
Član 235.
(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati
osobe koje
polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od
objavljivanja oglasa u
"Službenim
novinama Federacije BiH".
(2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u
"Službenim novinama
Federacije BiH" i na drugi prikladan način.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je
nasljedniku postavljen
privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a
nasljednik nema
punomoćnika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik,
koji nemaju
punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije
mogla
obaviti.
(4) Nakon što istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku
raspravu na
osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže.
Predmet ostavinske rasprave
Član 236.
(1) Na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva
pitanja važna za
donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito u pogledu prava na
nasljedstvo,
veličinu
nasljednog dijela i prava na legate.
(2) Sud o pravima odlučuje, po pravilu, pošto je zainteresiranim osobama
omogućio da daju
potrebne izjave. Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati
izjave bez
prisustva drugih zainteresiranih osoba i nije potrebno da se u svakom
slučaju tim osobama
omogući da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će
odlučivati prema
podacima kojima raspolaže uzimajući u obzir njihove pismeme izjave koje
stignu do donošenja
odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaže pravo na nasljedstvo
jedini ili
najbliži ostaviteljev srodnik, može saslušati i osobe za koje smatra da bi
mogle imati
jednako
ili jače nasljedno pravo, a može te osobe pozvati i oglasom po odredbama
člana 235. ovog
zakona.
Nasljednička izjava
Član 237.
(1) Svako je ovlašten, ali niko nije dužan dati nasljedničku
izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijeđa smatra se da
želi biti
nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća naslijeđe ne može ga se
više odreći.
(4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili
njegov
zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku
izjavu, navest
će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti u zapisniku.
(6) Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od naslijeđa koja je
podnesena sudu mora
biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ovu
izjavu ili punomoć
sa istim pravnim djelovanjem nasljednik može dati i pred konzularnim
predstavnikom ili
diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne
poslove.
(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odriče dijela
koji mu pripada
na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta
ili se izjava
odnosi na nužni dio.
(8) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova
izjava na ono što
mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu
testamenta,
ili
kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem
osnovu.
(9) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji
želi dati
izjavu može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno
predajom
ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog člana.
(10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijeđa ovlaštene osobe će
nasljednika
upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih
potomaka.
Prigovor na popis
Član 238.
(1) Ako stranke prigovore popisu, sud može, ako to smatra
potrebnim, narediti
sudskom službeniku ili notaru da ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud može, na osnovu podataka koje su mu
dale
zainteresirane osobe, sam utvrditi što ulazi u ostavinu.
Upućivanje na parnicu zbog spora
Član 239.
(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na
parnicu ili
postupak pred upravnim organom ako su među strankama sporne činjenice od
kojih zavisi neko
njihovo
pravo.
(2) Na način predviđen odredbom stava 1. ovog člana sud će postupiti
naročito ako su sporne
činjenice:
1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj ugovora
o nasljeđivanju
ili testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po
zakonu
nasljeđuje,
2) od kojih zavisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili
uračunavanje u
nasljedni dio,
3) od kojih zavisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje
razloga za
nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla naslijeđa,
5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bračnog partnera i
ostaviteljevih
potomaka, koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu da im se iz
ostavine izdvoje
predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba.
(3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se
stranke spore o
primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak nego će
raspraviti pravna
pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stava 1. Ovog člana, ako se
radi o
činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su
općepoznate, te ako
su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih
isprava, nego će
na osnovu pretpostavke o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih
isprava istinit
donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci
uputit će da to
dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
Upućivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o
drugom pravu na
ostavinu
Član 240.
(1) Ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi pravo na
testamentom određeni
legat ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred
organom
uprave, ali neće prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana ne postoji spor o činjenicama nego
samo o primjeni
prava, ostavinski sud će ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom
postupku.
Upućivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
Član 241.
(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na
parnicu ili
upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice:
1) od kojih zavisi sastav ostavine,
2) od kojih zavisi predmet legata,
3) ako između nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadživjelog bračnog
partnera ili
ostaviteljevih potomaka koji su s njim živjeli u zajednici da im iz ostavine
izdvoji dio
koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti imovine
ostavitelja.
(2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako su
sporne činjenice
koje može utvrditi na osnovu javnih isprava nego će na osnovu pretpostavke
da je sadržaj
tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi
suprotno uputit će
da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u slučaju iz stava 1. ovog člana prekida postupak, prethodno će
ispitati jesu li
ispunjene pretpostavke za donošenje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, pa
će ga donijeti
ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ono što je
obuhvaćeno djelomičnim
rješenjem o nasljeđivanju.
Ko se upućuje na parnicu i trajanje prekida
Član 242.
(1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra
manje
vjerovatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti duži od 30
dana, u kojemu
upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o
pokretanju
obavijestiti
ostavinski sud.
(3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka
trajat će dok
parnica ili upravni postupak nne bude pravomoćno završen.
(4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će
se postupak
nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka
upućena na
parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu
ili na upravni
postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog člana,
a i u slučaju da
je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni
postupak,
pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu
pokrene parnica
ili upravni postupak.
A. ZAKONSKI NASLJEDNICI
1. NASLJEDNI REDOVI
Krug zakonskih nasljednika
Član 8.
(1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na osnovu zakona, umrlog
nasljeđuju: svi
njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni
partner, njegovi
roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci,
njegovi djedovi i
nane i njihovi potomci, njegovi ostali preci.
(2) Osobe iz stava (1) ovog člana nasljeđuju po nasljednim redovima.
(3) Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe
daljnjeg nasljednog
reda.
Vanbračni partner kao zakonski nasljednik
Član 9.
(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov vanbračni partner koji
je u pravu
nasljeđivanja izjednačen s bračnim.
(2) Vanbračnom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica života
žene i muškarca u
skladu s odredbama zakona koji uređuje porodične odnose, a koja je prestala
ostaviteljevom
smrću.
a) Prvi nasljedni red
Potomci i bračni partner ostavitelja
Član 10.
(1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni
partner.
(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeđuju na jednake dijelove.
(3) Kad ostavitelj nema potomaka bračni partner ne nasljeđuje u prvom
nasljednom redu.
Pravo predstavljanja
Član 11.
Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo
ostavitelja nasljeđuju
njegova djeca, ostaviteljeva unučad na jednake dijelove, a ako je neko od
unučadi umrlo
prije
ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku ostaviteljeve
smrti
nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva praunučad na jednake dijelove i tako
redom sve dok
ima
ostaviteljevih potomaka.
b) Drugi nasljedni red
Bračni partner i roditelji umrlog
Član 12.
(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeđuje njegov bračni
partner i njegovi
roditelji.
(2) Roditelji umrlog nasljeđuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove,
a drugu
polovinu ostavine nasljeđuje bračni partner umrlog.
(3) Ako iza umrlog nije ostao bračni partner, roditelji umrlog nasljeđuju
cijelu ostavinu na
jednake dijelove.
Braća i sestre umrlog i njihovi potomci
Član 13.
(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine
koji bi mu
pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre
ostavitelja),
njegova unučad i praunučad i njegovi daljnji potomci, po pravilima koja važe
za slučaj kada
umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine
koji bi svakome
od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njihovi potomci, prema
odredbama
stava (1) ovog člana.
(3) U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju
na jednake
dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na
jednake dijelove
majčin
dio, a rođena braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i
sestrama po ocu očev
dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.
Nasljeđivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva
Član 14.
Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio
nijednog potomka,
dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi
roditelj, a ako
je i ovaj
umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeđuju ono što bi pripalo i
jednom i drugom
roditelju, prema odredbama člana 12. ovog zakona.
c) Treći nasljedni red
Djedovi i nane umrlog
Član 15.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog partnera, ni
roditelje, niti su ovi
ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i nane.
(2) Jednu polovinu ostavine nasljeđuju djed i nana s očeve strane, a drugu
polovinu djed i
nana s majčine strane.
Prava djeda i nane iste loze
Član 16.
(1) Djed i nana iste loze nasljeđuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog člana umro prije
ostavitelja, dio
ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova
djeca i njegovi
potomci, po pravilima koja važe za slučaj kad umrlog nasljeđuju njegova
djeca i ostali
potomci.
(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove
djece važe pravila
po kojima nasljeđuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.
Nasljeđivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez
potomstva
Član 17.
Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni
jednog potomka,
dio ostavine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavitelja nasljeđuju djed
i nana druge
loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je
određeno u članu 16.
ovog zakona.
d) Četvrti nasljedni red
Pradjedovi i pranane umrlog
Član 18.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi
ostavili nekog
potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog
potomka,
nasljeđuju njegovi
pradjedovi i pranane.
(2) Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu
polovinu
nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane.
Prava pradjeda i pranane iste loze
Član 19.
(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s očeve
strane jednu
polovinu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a
drugu
polovinu roditelji njegove nane po ocu.
(2) I pradjedovi i pranane s majčine strane nasljeđuju na način određen u
stavu (1) ovog
člana dio koji im pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nasljeđuje
predak koji mu
je bio bračni partner.
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi
nasljeđuje
drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao
da su živi
nasljeđuju pradjedovi i pranane druge loze.
|
